Peptidi su kratki lanci aminokiselina koji imaju životno važnu ulogu u ljudskom organizmu. Oni su poput bioloških ključeva koji otključavaju određene stanične funkcije i uređuju mnoge fiziološke procese. U ovom članku objašnjavamo što su peptidi, kako djeluju i zašto peptidni bioregulatori postaju sve popularniji način održavanja zdravlja.
Sadržaj
Što su peptidi?
Peptidi su molekule sastavljene od dvije ili više aminokiselina povezanih peptidnim vezama. Za razliku od bjelančevina, koje se sastoje od dugih lanaca aminokiselina (više od 50), peptidi su kraći – obično od 2 do 50 aminokiselina. Upravo zbog male veličine peptidi mogu lako prolaziti kroz stanične membrane i izravno djelovati na procese ekspresije gena.
U ljudskom organizmu peptidi nastaju prirodno – uređuju rad hormona, imunosni sustav, probavu, funkcije živčanog sustava i mnoge druge procese. No s godinama se stvaranje peptida prirodno smanjuje.
Istraživanje peptida u suvremenom laboratoriju
Peptidni bioregulatori: znanstveni pogled
Koncept peptidnih bioregulatora razvio je ruski znanstvenik profesor Vladimir Havinson (Vladimir Khavinson) sa svojim timom u institutu za bioregulaciju i gerontologiju. Tijekom više od 40 godina znanstvenih istraživanja ispitane su tisuće peptida i njihovo djelovanje na organizam.
Prof. Havinson otkrio je da svaki organ i svako tkivo ima specifične peptide koji uređuju funkcije toga organa. Kada se ti peptidi uzimaju kao dodaci prehrani, djeluju kao „informacijski glasnici“ – prenose signale određenim stanicama i pomažu održati uobičajen rad organa.
Ti su peptidi ispitani u brojnim kliničkim istraživanjima u kojima je sudjelovalo više od 15 milijuna ljudi. Rezultati istraživanja objavljeni su u uglednim znanstvenim časopisima i priznati su u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
Kako djeluju peptidni bioregulatori?
Način djelovanja peptidnih bioregulatora počiva na nekoliko glavnih načela:
Specifičnost za organe
svaki peptidni pripravak djeluje na određene organe ili tkiva. Na primjer, Cerluten namijenjen je potpori mozgu i živčanom sustavu, a Chelohart – funkciji srčanog mišića.
Regulacija gena
peptidi djeluju zajedno s DNK i uređuju sintezu bjelančevina, pomažući stanicama da svoje funkcije obavljaju optimalno.
Obnova stanica
pomaže održati uobičajene procese obnove stanica.
Potpora tijekom godina
namijenjeni su tome da pomognu održati uobičajen rad organa, koji se s godinama prirodno mijenja.
Glavne skupine peptidnih bioregulatora
Peptidni bioregulatori dijele se u nekoliko glavnih skupina prema organima na koje djeluju:
Živčani sustav i mozak
Cerluten – peptidi mozga i središnjega živčanog sustava. Pomažu održati zdravlje pamćenja, koncentracije i kognitivnih funkcija. Pinealon – sintetski peptid namijenjen potpori funkcijama mozga.
Srce i krvne žile
Chelohart – peptidi srčanog mišića. VENTFORT – peptidi stijenki krvnih žila. Vesugen – sintetski peptid krvnih žila.
Imunosni sustav
Kristagen – sintetski peptid imunosnog sustava. Vladonix – peptidi prsne žlijezde, važni za imunitet.
Koštano-mišićni sustav
SIGUMIR – peptidi hrskavičnog i koštanog tkiva. Bonomarlot – peptidi koštane srži.
Načela uzimanja peptida
Peptidni bioregulatori obično se uzimaju u kurama. Preporučuje se:
- check_circle Uzimati 1-2 kapsule dnevno prije jela
- check_circle Trajanje kure – 30 dana
- check_circle Kuru je moguće ponoviti svakih 3-6 mjeseci
- check_circle Moguće je istodobno kombinirati nekoliko različitih peptida
- check_circle Peptidi se obično dobro podnose
Zašto odabrati peptidne bioregulatore?
Peptidni bioregulatori nude jedinstven pristup zdravlju – pomažu održati normalnu funkciju organa na staničnoj razini. Oni su:
dobiveni iz tkiva životinjskog podrijetla ili sintetizirani u laboratoriju
uzimaju se u skladu s preporučenom dnevnom dozom
predmet više od 40 godina znanstvenih istraživanja i patenata
namijenjeni odraslima koji žele održati uobičajen rad organizma
Ako želite saznati više o pojedinim peptidnim bioregulatorima i njihovoj primjeni za vaše zdravlje, posjetite naš katalog proizvoda ili nam se obratite za savjetovanje.
Pogledajte katalog arrow_forwardIzvori
- 1. Khavinson, V.Kh., „Peptides and Ageing“. „Neuroendocrinology Letters“, sv. 24, br. 3-4, 2003, str. 144–149.
- 2. Khavinson, V.Kh. i Malinin, V.V. „Gerontological Aspects of Genome Peptide Regulation“. Karger, Bazel, 2005.
- 3. Khavinson, V., „Peptide regulation of aging: 35-year research experience“. Bulletin of Experimental Biology and Medicine, sv. 152, br. 1, 2011, str. 7–12.
- 4. Institut za bioregulaciju i gerontologiju – znanstvene publikacije i podaci kliničkih istraživanja (Institute of Bioregulation and Gerontology).
- 5. Khavinson, V.Kh. i sur., „Epithalon peptide induces telomerase activity and telomere elongation in human somatic cells“. Bulletin of Experimental Biology and Medicine, sv. 135, br. 6, 2003, str. 590–592.
